Folna kiselina – primjena u trudnoći i planiranju trudnoće

Folna kiselina jedini je dodatak prehrani koji se preporučuje doslovno svakoj ženi koja planira trudnoću, neovisno o tome koliko se zdravo hrani. Razlog je jednostavan i ozbiljan. Njezin manjak u prvim tjednima trudnoće povezan je s ozbiljnim malformacijama bebe, a te se tjedne odvijaju često prije nego što žena uopće zna da je trudna. Zato tempo i doza nisu nevažni detalji, nego srž cijele priče.

U trudnoći potrebe za folnom kiselinom rastu jer je nužna za rast i razvoj fetusa. Deficijencija folne kiseline povezana je s raznim stanjima kako kod majke (anemija, periferna neuropatija), tako i kod novorođenčeta (kongenitalne mane). Najčešće se ističe uloga folne kiseline u prevenciji defekta neuralne cijevi kod novorođenčeta.

Što je folna kiselina?

Folna kiselina, vitamin B9, esencijalni je nutrijent. Izraz folat se uobičajeno koristi za vitamin B9, tj. prirodno prisutne tvari u određenim namirnicama, srodne strukture folnoj kiselini. Hrana bogata tim vitaminom je lisnato zeleno povrće, mahunarke, žumanjak, jetra te citrusi.

Folna kiselina je sintetički dodatak prehrani prisutan u umjetno obogaćenoj hrani i namirnicama te u dodacima prehrani. Niti folat niti folna kiselina nisu metabolički aktivni oblici vitamina B9. Oba moraju biti transformirana u oblik L-metilfolat koji zatim cirkulira krvnom plazmom i raspoloživ je tjelesnim stanicama za biološke procese.

Kako dozirati folnu i koji su rizici?

Trudnicama i ženama koje planiraju trudnoću preporučuje se uzimanje dodataka prehrani koji sadrže folnu kiselinu tijekom cijelog perioda trudnoće ali i u periodu prije začeća u dozi od 400 do 600 µg dnevno, a mnogi pripravci i prenatalni kompleksi sadrže i 800 mikrograma za dodatnu sigurnost. Potrebno je nastaviti i u periodu dojenja dozom od 500 µg dnevno.

Kod nekih žena liječnik propisuje znatno višu dozu, obično oko 4 do 5 miligrama na dan, što je isključivo na recept i uz nadzor. To se odnosi na žene koje su već imale trudnoću s defektom neuralne cijevi, na one koje uzimaju određene lijekove, primjerice protiv epilepsije, te na žene sa šećernom bolešću ili nekim drugim stanjima. Ako spadate u neku od tih skupina, ne odlučujte sami o dozi, nego je dogovorite s liječnikom prije začeća.

Ukoliko postoji povećani rizik za defekt neuralne cijevi kod novorođenčeta zbog obiteljske povijesti bolesti, preporučuje se dodatak folne kiseline u dozi od 5g dnevno.

Uzimanje suplemenata folne kiseline može prikriti manjak vitamina B12 o čemu je potrebno voditi računa prilikom propisivanja kako dijagnoza ne bi ostala neprepoznata. S obzirom na metabolizam i izlučivanje mokraćom, predoziranja nisu zabilježena. Potencijalni toksični učinci se istražuju kod osoba koje imaju smanjenu aktivnost metaboličkog puta nastanka aktivnog oblika. U tim slučajevima nemetabolizirani oblik sintetičke folne kiseline može dovesti do štetnih učinaka.

Prevencija anemije

Folna kiselina ima ključnu ulogu u procesu stvaranja novih krvnih zrnaca uz vitamin cijanokobalamin (B12) te željezo. Trudnice koje su tijekom trudnoće uzimale visoke doze B9 i B12 imale su značajno više razine hemoglobina prilikom poroda od žena koje su uzimale standardne doze B9 i B12 normalno prisutne u prenatalnim vitaminima.

Ostali pozitivni učinci folne kiseline

Osim sprečavanja defekta neuralne cijevi novorođenčeta, određene studije su pokazale da uzimanje suplemenata folne kiseline može imati utjecaj i na sprečavanje prijevremenog poroda ali i na prevenciju kongenitalnih srčanih mana. Osim tijekom začeća, trudnoće i dojenja, suplementacija folnom kiselinom može pozitivno utjecati i na razne bolesti kože (kao što je vitiligo) i očiju (usporava makularne degenerativne bolesti).

Smatra se da ima ulogu u prevenciji moždanog udara, liječenju visokog krvnog tlaka te da ublažava simptome depresije.

Folna kiselina uz druge dodatke

Folna kiselina temelj je pripreme, ali rijetko stoji sama. Uz nju se, ovisno o potrebama, uzimaju vitamin D, jod, željezo i omega 3 masne kiseline, najčešće kroz prenatalni kompleks. Kod žena s nepravilnim ciklusom ili PCOS-om uz folnu se često kombinira i inozitol, o čemu smo pisali u tekstu inozitol kod PCOS-a i u trudnoći. Koji sve dodaci ulaze u pripremu i trudnoću, razložili smo u vodiču o prenatalnim vitaminima. Prije kombiniranja više preparata provjerite da ukupne doze ne prelaze preporučene, ili pitajte ljekarnika.

Često postavljana pitanja:

Kada početi uzimati folnu kiselinu?
Prije trudnoće, idealno dva do tri mjeseca prije začeća, i nastaviti kroz cijelo prvo tromjesečje, do dvanaestog tjedna.

Koliko folne kiseline treba dnevno?
Za većinu žena 400 mikrograma na dan, a pripravci često sadrže i 800 mikrograma za dodatnu sigurnost. Višu dozu propisuje liječnik u posebnim slučajevima.

Mogu li folnu kiselinu unijeti samo hranom?
Teško, jer se folat iz hrane slabije iskorištava i gubi kuhanjem. Zato se u planiranju trudnoće preporučuje dodatak uz zdravu prehranu.

Trebam li nastaviti s folnom nakon prvog tromjesečja?
Najkritičnije je prvo tromjesečje, no mnoge žene nastavljaju kroz trudnoću, najčešće kroz prenatalni multivitamin. O tome se posavjetujte s liječnikom.

 


Niste sigurni koju folnu kiselinu odabrati? Pitajte našu magistru farmacije na marija@gravida.hr.

Napomena: ovaj tekst ima informativnu svrhu i ne zamjenjuje savjet liječnika. O dozi, osobito višoj, odlučite sa svojim liječnikom.

Izvori

    • Hrvatski zavod za javno zdravstvo, preporuke o folnoj kiselini u planiranju trudnoće.
    • Hrvatsko društvo za ginekologiju i opstetriciju, Hrvatski liječnički zbor.
    • World Health Organization, folic acid supplementation before and during pregnancy.